Croatian English French German Portuguese Russian Spanish

Rušenje berlinskog zida i pad cijena

Nakon pada Berlinskog zida i prelaska zemalja iz jednog društveno-političkog sistema u drugi, otvorile su se zemlje „bivšeg Istoka" pacijentima „sa Zapada" koji su željeli za manje novaca dobiti zahvate iz plastične kirurgije koje si nisu u svojim zemljama mogli priuštiti. Masovno se išlo na operacije iz područja estetske kirurgije sve dok se najednom nije javio veliki broj čudnih komplikacija operacijskih zahvata. To je u zdravstvenim sustavima zemalja iz kojih su dolazili ti pacijenti stvorilo paniku.

Vrlo teško su se u Njemačkoj mogle popraviti posljedice nakon operiranja u takvim zemljama. Pacijenti nisu imali osiguranja za takve zahvate i kada su se radile korekcije, bile su jako skupe. Pacijenti su plaćali i jedan i drugi zahvat. Ispalo je puno skuplje, rezultati loši, mnogi su nepovratno postali nesretni.

Nešto slično je u zadnje vrijeme s nekim „vanjskim klinikama za transplantacijsku kirurgiju" gdje su ljudi dobili brzo i jeftino neki organ, ali i teška oboljenja pa čak i smrti nakon operacije jer nisu bili  zadovoljeni ni temeljni postulati struke.

Slično je bilo i sa silikonima usana, jer kada je tekući silikon zabranjen u 8 mj. 1991. u Americi pojavila se epidemija tekućeg silikona u Hrvatskoj. Ponovno grupa tzv. Estetski kirurzi.

Hrvatska je oduvijek dobro stajala s plastičnom kirurgijom kao strukom, naši liječnici su se educirali u najboljim klinikama Europe. Iz toga razloga su Europski pacijenti rado dolazili kod nas na operacije, dobivali su Europsku razinu struke uz Hrvatske cijene koje su bile najmanje 2 do 3 puta manje.

Regionalne cijene plastičnih zahvata nakon raspada Jugoslavije

Poput Berlinskog zida tako je i raspad Jugoslavije donio neke slične pojavnosti. Nakon raspada, Hrvatska je unatoč ratu preuzela vodeću ulogu na području privatne plastične kirurgije, dok su se druge zemlje snalazile dosta teško, zakoni su im bili prilično rigidni, a privatizacija spora.

Slovenija je išla slično Hrvatskoj, ali kao malo tržište teško su izlazili na kraj s manjkom kirurga i povećanim potrebama. Pozitivno je da su izrazito jako razvijali struku više u državnim bolnicama nego privatno. Svakako dobro za zdravlje nacije.

S druge strane dok se u Hrvatskoj vodio rat o tome tko što smije operirati u privatnim ustanovama, zemlje okruženja su otišle puno dalje i imaju jasna razgraničenja, tko što smije operirati u skladu s specijalizacijom.

U zadnje vrijeme, paralelno s početkom stručnih integracija zemalja bivše Jugoslavije, pojavilo se nekoliko ustanova u okruženju Hrvatske gdje se reklamiraju jeftini operacijski zahvati na način kao kobasice.

Nije ekonomski razumljivo, kako isti zahvat koji košta u Njemačkoj 7.000 eura, u Zagrebu 3.000 a u Beogradu 2.800 može koštati u Banja Luci 1.600 eura?

To naprosto nije ekonomski moguće, osim ako nije u pitanju nešto drugo.

Iskustva iz vremena prije desetak godina pokazala su da se često radi o ugradnji jeftinih i loših umetaka nabavljenih na ilegalnom tržištu. Sjetimo se afere s PIP implantatima, i oni su bili jeftiniji, dok nisu pukli.

Damping cijene i ponašanje je već više desetljeća poznato u ekonomiji. Radi se o stavljanju cijene usluge manjom od minimalne ekonomske cijene utrošenog materijala.

Konkretno kod povećanja grudi cijene implantata, anestetici, ukupno zbrojeni utrošak drugog kvalitetnog materijala, amortizacije skupe opreme, iznosi više nego neke reklamirane cijene. Čak i da je rad besplatan.

Negdje se tu pacijent zakida, ili iza toga stoje crne investicije na neuređenom tržištu ili motivirana investicija razbijanja tržišta, pranje novca ili puno toga zajedno.

Jasno je da iza takvih zahvata ne stoji niti minimalna kvaliteta operacije, minimalna kvaliteta anestezije, poslije operacijski oporavak i drugo. Nemaju ni garancije, niti osiguranja. Da ne spominjemo dugoročno kontroliranje pacijenta. To je naprosto „tezgarenje" koje netko drugi sufinancira.

To je samo naizgled problem države u kojoj se to odvija, ali kad se radi o pacijentu iz neke druge zemlje, postaje problem prve kategorije, s posljedicama za pacijenta, ali i za državu gdje se pacijent kasnije liječi. Posebno za privatnu ustanovu kojoj se pacijent kasnije javlja za mišljenje.

Danas pacijenti traže povoljnije cijene, to je razumljivo, ali dobra operacija s tako skupim implantatima, skupim lijekovima i anestezijom nije moguća ispod neke razine cijene. Naravno da i velike tvrtke koje proizvode implantate za grudi manipuliraju tržištem.

Nedopustivo je da neke tvrtke koje proizvode implantat za grudi, imaju bitno različite cijene na tako malom tržištu, u sistemu istog PDV-a. Tako jedan implantat drugačije košta u Beogradu, Sarajevu, Banja Luci, Zagrebu.

To nisu popusti koje netko ima po količinama, već svjesno rušenje cijene, a izgubljena dobit se financira često iz sumnjivih i nelegalnih djelatnosti. Često su to iste tvrtke koje isporučuju implantate u ordinacije koje nisu za kirurgiju dojke, te zbog profita potiču kazneno djelo.

Njeguju takvo čudno tržište, a gubitak na takvim umetcima naplaćuju od onih koji implantat za grudi plaćaju skuplje. Lako se može ponoviti da neki kolege iz Hrvatske ili Srbije počnu uzimati umetke po toj cijeni u Banja Luci i nelegalno ih preko granica prenositi u svoje zemlje. Vjerojatno se to već radi.

Možda je i to dogovoreni način pranja novca velikih kompanija. Jednom će se o tome možda čitati pod naslovom "Organizirani kriminal i implantati za dojku".

U neuređenim odnosima republika bivše Jugoslavije, koje je zahvatila recesija, itekako je interesantno zauzeti pozicije unutar turističke ponude za Europu ili čak i svijet, jer sa sivom ekonomijom i dampingom će mnogi u bližoj regiji propasti.

Onda će se jako dići cijene.

Sve već viđeno. Za kvalitetu nitko ne pita.

Kontakt informacije

Adresa:

Poliklinika BARBEL

Dragutina Hirča 1

10000 Zagreb

Telefon:

+385 (1) 23 06 100

Fax:

+385 (1) 23 06 300

e-mail:

info@barbel-plasticsurgery.hr

Hotmail.com Error

Zbog nama nepoznatog razloga Poliklinika Barbel nije u mogućnosti odgovarati na e-mail poruke koje dolaze s hotmail.com poslužitelja.

Molimo Vas da nam e-mail poruke ne šaljete s hotmail.com servisa nego nekog drugog kako bi bili u mogućnosti odgovoriti na istu.

Hvala na razumijevanju

Radno vrijeme Poliklinike BARBEL

od 9 do 16 sati

Operacijski dani: Ponedjeljak - Četvrtak

Ambulantni dan: Petak

(uz prethodnu telefonsku predbilježbu)

Ostalo prema dogovoru.